Povijesno-stilistički paždroć
Posljednji Liburn
Blog - siječanj 2008
srijeda, siječanj 30, 2008


Prema legendi, u 16. su stoljeću Turci prodrli sve do grada Rijeke, utaborivši se na Grobničkom polju. U toku opsade Riječani su se u strahu molili da kamenje s neba pobije Turke. Vojskovođa Zrinski ubija turskog pašu strijelom u sljepoočnicu, a kamenje s neba zatrpa tursku vojsku u bijegu. Ostali su samo bijeli turbani razasuti na Grobničkom polju. U spomen na taj događaj izrađuju se naušnice Morčići, u početku kao pučki nakit, kasnije statusni simbol koji je krasio i austrijsku caricu Mariju Anu. Morčić do današnjeg dana ribarima i pomorcima simbolizira zaštitu od zla, a kao jedinstveni omiljeni nakit s vremenom postaje čuvar identiteta Hrvatskog primorja Liburnije!

  Morčića nose sinovi jedinci, ili prvi sin tate pomorca, i uobičajan je nakit muskaraca iz našeg kraja.


  Morčića mozete sresti i na ulicama Rijeke, naročito u vrijeme karnevala!
Teuta-Ika @ 18:05 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
utorak, siječanj 29, 2008
 

Simeon Adamić imao je veliki posjed u Martinšćici na kojemu se nalazila prastara kapela sv. Martina, koja je zaljevu dala ime. Prilikom nekih radova u kapeli, Simeon je pronašao "zakopano blago". Najvjerojatnije je naišao na "arheološki nalaz", budući da je iznad Martinšćice prethistorijska gradina Solin, i da se o zakopanom blagu uopće nije ni radilo. Međutim, mašta puka je radila, optužili su Simeona da je zatajio dati eraru određeni legat od ukupne vrijednosti nalaza. Vlasti su poduzele istragu pa se ugledni riječki veletrgovac Simeon Adamić našao u zatvoru u crikveničkom kameralnom kaštelanatu. Začas su se našla četrnaestorica svjedoka koji su ga teretili za utaju legata. Sin Simeonov, Andrija Ljudevit Adamić, inače mlad i u Beču školovan komercijalist, odmah se uputio u prijestolnicu, isposlovao audijenciju kod cara Josipa II i uspio uvjeriti cara da se radilo o pukom "arheološkom" nalazu. Car se pobrinuo da se Simeon Adamić odmah pusti iz zatvora s posebnom preporukom da mu se dalje ne smeta. Carski gest bio je veoma proračunat, dvor je itekako vodio brigu o spretnim uvoznicima i trgovcima duhanom da bi pustio da u zatvoru trune sposoban poduzetnik.

Simeon Adamić vraća tada klevetnicima na Zeusov način. Odmah po izlasku iz zatvora (24.IV.1787.) on od benediktinki kupuje vrt i parcelu koja se pruža do obale i odlučuje upravo na tom najprometnijem mjestu sagraditi porodičnu kuću, dugačku da na nju može staviti četrnaest prozorskih otvora, a u osovini svakog od njih Simeon stavlja uz pločnik stupić na kojem je dao isklesati glave četrnaest svjedoka. Općina mu je dala dozvolu da sagradi kuću na Rječini 24.11.1787. godine, procjena vrijednosti kuće bila je za ono vrijeme zamašna, iznosila je 100.378 fiorina. Grad nije ni slutio da će ih Adamić tako lukavo nadmudriti stavivši pred svoju kuću galeriju riječkog građanstva, finu damu visoke frizure, oficira, elegantnog gospodinčića, kočijaša, služavku i staru dadilju. Svaki ih je dan gledalo stanovništvo i gosti, pridošli u Rijeku brodovima koji su se privezivali preko puta kuće. Nasreću su se, doduše ne više na izvornom mjestu, sačuvali ti stupići te je sada, s nestankom jednoga, u Arheološkom parku Pomorskog i povijesnog muzeja izloženo njih trinaest.

Teuta-Ika @ 09:22 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, siječanj 28, 2008
Ovo je samo mala reklama, usluga vjernoj citateljici i prijateljici:

http://www.valaliburna.hr/

Stranice uzgajivacnice autohtonih pasa TORNJAKA,  a na mojim stranicama i radi predivnog imena uzgajivacnice:

VALA LIBURNA
Teuta-Ika @ 22:10 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
nedjelja, siječanj 27, 2008
Ovo doslovno kopiram sa "Rijeka danas" jer mi je i te kako privuklo paznju:

Rasipnih li ljudi

Izlozi riječkih trgovina u karnevalsko bi vrijeme krajem 19. stoljeća obilovali kostimima za maskemabal, krabuljama, konfetima, korijandolima... Vlasnicima trgovina cvjetao je posao, pa su na pusni utorak kad se odvijala bitka korijandola i konfeta prodali sve što su imali. Taj se rat vodio na današnjem Trgu Republike, između zgrade Grada Rijeke na Rivi i Filodrammatice. Primjerice, 1894. godine u vrijeme karnevala, prodano je 7000 kilograma korijandola. Na karnevalsku povorku 1900. godine bačeno je 150.000 kilograma korijandola i konfeta, po srednjoj vrijednosti od 40 krajcara po kilogramu (primjerak Supilovog Novog lista stajao je 4 krajcara), cvijeće na kočiji i buketi poklanjani »uzoritim gospođama«, plus ono bacano na povorku stajalo je 800 forinti, dekoracija kola, najam kočija daljnjih 1400 forinti, pa još 500 forinti za ostale maske i evo nas na brojci od 8.700 forinti ili ukupno 16.000 kruna, što bi u današnjoj valuti iznosilo oko 33.000 eura, pa sad recite!
Teuta-Ika @ 11:12 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
subota, siječanj 26, 2008
Prvi spomen hrastove bacve vezan je uz višemjesečnu pomorsku blokadu otoka Krka 49. godine prije Krista, u kojoj su sudjelovale vojske sukobljenih vođa Pompeja i Cezara. Zbog nestašice hrane Cezarove snage bile su prisiljene na proboj i bijeg prema kopnu. U morskom tjesnacu između Jadranova, rta Bejavca i otočića Sveti Marko odigrala se bitka zanimljiva i zbog uzgrednog spomena drvenih posuda - bačava za držanje vina. Cezarovi vojnici, mahom neplivači (novačeni sjevernoitalski Opitergini), načinili su improvizirane splavi, a zbog nedostatka drva koristili su dužice rastavljenih bačava. Prema tome, tada su stanovnici Kvarnera već bili upoznati s mogućnošću prijevoza i čuvanja vina u hrastovim bačvama, a ne samo u uobičajenoj ambalaži antičkoga svijeta – keramičkim amforama.
Teuta-Ika @ 23:06 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, siječanj 25, 2008
Slusam malo prije nase vijesti i dnevnike - sve - i ne mogu a da ne komentiram;
Od kuda im pravo i kakvo je to novinarstvo ovako spekulirat sa informacijama?
Radi se o onom vozacu Sokola Marica, nedenom pretucenom vezanom itd...ne zalazim u to je li kriv ili ne, neka to dokaze postupak i nije da me ne zanima, ali zelim saznat kad bude nekakvih dokaza a ne naklapanja. Od kuda medijima pravo da javno iznose njegovu financijsku situaciju tj okolnost da ima 80 000 kuna kredita i da to navode kao moguci motiv?
Prvo, tko je taj koji im je dao tu informaciju, koliko znam bankarsko poslovanje je tajno?
Oce li se i sad pronaci kakva gospoda Lepej koja ce nadrapati radi toga?
Hoce li nadrapati urednici dnevnika jer koliko ja znam niti oni ne smiju takve informacije ili mozda samo babske price iznositi tako javno?
Jesmo li svi mi koji imamo kredite potencijalni lopovi? Svakim sam danom sve vise razocarana informativnim programima i ne mogu da zatomim ogorcenje. Ovo vise nije novinarstvo, ovo je gore i od "radio Mileva" i ne zelim vrijedat onu sacicu ljudi koji se jos sa pravom nazivaju novinarima jer ovi o kojima ja pricam su JADNICI, lovci na skandale, lovci na dnevnice i gledanost, lesinari koji se i smrcu nasladuju, hijene u borbi za bilo kakvi vijest...ma nemam vise teksta ali sam barem olaksala dusu :)
FUJ!

Kad malo bolje promislim sve mi se vise cini da je Mamic imao pravo!
Teuta-Ika @ 00:04 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 24, 2008
Auto Rally Pariz Bakar parodija je na daleko poznatiji rally Paris-Dakar i posebna je karnevalska atrakcija u kojoj sudjeluju vozila svih marki, tipova, boja i oblika s vozačima i sucima bez kaciga, ali pod maskama.

Na ovoj slici nije sama utrka nego su sudionici slikani u karnevalskoj povorci.

"Pariz" je ugostiteljski objekt ispred koga kreće utrka, a Bakar nadam se da znate da je gradić u blizini Rijeke. Ove godine utrka ce se održati 26.01.





Teuta-Ika @ 21:56 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
O stupnju organizacije civilnog života u našem dijelu primorja znamo premalo pošto nedostaju pisani kameni spomenici. Za vladavine cara Tiberija posve je dovršena glavna cestovna prometnica između Akvileje i glavnog grada Panonije -Siscije (Siska), odnosno njezin ogranak prijeko Krasa prema Tarsatici (Starom gradu u Rijeci) i Seniji (Senju). Između Tarsatice i Senijc točno na pola puta (20 rimskih milja ili 29,620 km od svake točke) osnovana je postaja Turres ili Ad Turres. Na poznatoj karti antičkog svijeta, tj. precrtu iz 12. stoljeća rimskog izvornika (poznata kao Tabula Peutingeriana) ova postaja leži na obali mora (naznačena je kao okomito postavljena crtica na pravac ceste), dok se u pozadini pruža usporedni cestovni pravac (očito prolazi Vinodolskom kotlinom) na kome nema oznake cestovne postaje. Taj zaobalni pravae očito je imao manju važnost, no o postojanju manjih urbanih središta naseljenih domorodačkim stanovništvom svjedoči nam ime mjesta Raparia zabilježeno u popisu mjesta tzv. Anonima iz Ravenne, u kojem su sabrani podaci o naseljima iz vremena izmaka antike. Raparia (isti naziv spominje i nekoliko stoljeća kasnije bizantski car Konstantin Porfirogenet) jest iskrivljeno Varvaria (čitaj Barbaria, danas Bribir), poput korijena imena Bribira u Dalmaciji, što označava mjesto naseljeno domorocima (za Rimljane to su bili barbari).
Postaja Ad Turres spominje se i u putnom vodiču (Itinerarij Antonini) pisanom za vladavine cara Karakale u trećem stoljeću. kao i u već spomenutom vodiču Anonima iz Ravenne, što znači da je naselje ovog imena sigurno postojalo i nakon pada zapadnog rimskog carstva, za vladavine Ostrogota i Bizanta. O točnoj lokalizaciji položaja ovog mjesta do danas nema pouzdanih dokaza no to može jedino biti položaj između stupova vijadukta i obronaka kotorskog brijega uz lijevu obalu Dubračine u središtu Crikvenice. Badanj je tek vojnička utvrda kasnoantičko-ranosrednjevjekovnog doba, a Selce, sa značajnim tragovima rimske naseobine odgovara svojom veličinom, no presudan je položaj s nazivom Kotor nad središtem Crikvenice. Kotor jc doslovni prijevod imena Ad Turres (Kod tornjeva, Kodtora).
Teuta-Ika @ 00:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, siječanj 22, 2008

Karta stara osamsto godina, jedina sačuvana karta kojom su se služili kuriri Rimskoga carstva.Taj svitak pergamene dugačak gotovo sedam metara. Tabula Peutingeriana - najstariji prikaz rimskih cesta na kojoj su ucrtane poštanske stanice i u našim krajevima te njihove udaljenosti. 
To je kopija jednog antičkog rimskog itinerara, vjerojatno iz III.st.,
pronaðena u benediktinskom samostanu Tegelnesee u Bavarskoj.
Na 11 pergamentnih listova shematski je prikazano područje rimskog carstva od
Irske do Kine. Na karti su ucrtani gradovi i postaje na cestama, te udajenosti
jedniod drugih.



Uvecanu sliku moze se vidjeti na:
http://www.romancoins.info/Tab5.jpg

Teuta-Ika @ 22:11 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
Kada se umire i probistre vode Prokljanskog jezera, na njegovu se dnu mogu vidjeti ostaci Gavanovih dvora koji su propali u vodu. A propali su zato što je ohola i zla Gavanovica, žena gospodara grada i okolna kraja, prezirala siromahe i nogom im dobacivala koru suhoga kruha. Zbog toga je došla Božja kazna. Jedne noći zatresla se zemlja ispod Gavanovih dvora koji propadoše pod golemim valom što je došao od mora. Ugušio se Gavan, Gavanovica i sav narod u gradu. Ostalo je samo Gavanovo dijete u naručju dadilje, mlade Liburnijke. More je gutalo kuće, drveće i ljude, a Liburnijka je bježala s djetetom. More joj je doticalo pete sve do četvrtoga kilometra od potopljena grada kod mjesta Guduća. Tu je Liburnijka iznemogla i dijete joj je ispalo iz naručja. Na tome je mjestu nastalo jezerce bez dna, veličine i oblika gumna u koje je dijete upalo u nepovrat. Potop je s brijega promatrao Gavanov pastir koji je čuvao ovce. Sišao je u dolinu i rekao mladoj Liburnijki: "Otišao je naš tiranin, a dijete će se vratiti kada svijet postane dobar. Ostali smo sami, kamo ćemo? Pođimo zajedno i sagradimo novi grad u kome neće vladati Gavani." Uzeli su se i podigli novi grad na ušću Krke - Skradin.


Neviđeni spektaklu u Imotskom prirodnom fenomenu Modrom jezeru. Dvadeset i pet ronilaca ronilačkih klubova iz Splita, Zagreba, Dubrovnika, Tomislavgrada, Ljubuškog i Imotskog, tražili su Gavanovo blago u bakrenim škrinjama. Po legendi koja stoljećima kruži Imotski o postanku Crvrnog jezera, zorno je predočena u Modrom jezeru. Naime, silni i bahati Gavan gospodar Imotskog, zbog svoje oholosti bijaše kažnjen Božjom kaznom.Njegovi silni dvori propuntaše se u zemlju I na tom mjestu stvorilo se Crveno jezero.Od saline urušavanja u utrobu zemlje njegovo blago raspršilo se kilometrima.Tako su I tri škrinjice sa zlatom upale u Modro jezero koje je kilometar udaljeno od Crvenog.U subotu su u organizaciji Turističke zajednice grada Imotskog ronioci krenuli u potragu za tim blagom. I imali su sreću.Prvo je škrinjicu pronašao Mile Brčić iz Ronilačkog kluba HVIDRA iz Splita.Na dubini od nekih dvadeset metara zakopanu u mulju Mile je teškom mukom izvukao na površinu,praćen gromoglasnim pljeskom brojnih gledatelja ovog nesvakidašnjeg događaja.Otvorivši škrinju Mile je u njoj pronašao zlatnih s grbom grada Imotskog te podosta lipa i kuna. Pola sata nakon njega drugu škrinju pronašao je Željko Romić iz ronilačkog kluba Bublle dive iz Zgreba. Škrinjicu je pronašao na dubini od dvadest metara. -Ovo je sve fantastično,ovo jezero I sama idea o pronalaženju blaga.Sretan sam I doći ču I dogodine veli nam Željko,koji je doveo čak devet svojih kolega. Treća škrinjica je pronađena,ali ne I izvađena na površinu,jer se zakopala u mulju,u blizini velikih jezeranskih stijena.Ostala je čekajući neke nove ronioce. -Sve ovo bio je potez TZ Imotski,kako bi što više promovirali ljepote Modrog jezera. -Nadam se da smo u tome uspjeli,jer to potvrđuje odaziv ronilaca,ali I brojnih znatiželjnika,riječi su predsjednika I direktora TZ Imotski Dubravka Šumanovića I Luke Kolovrata,organizatora ovog nesvakidašnjeg događaja u Imotskom. I za kraj roniocima je ostalo I dodatni trening.Teške boce s kisikom I ostalu opremu morali sup o suncu I vručini izvući iz grotla jezera.No,kako vele sve se to zaboravilo,samo jednim pogledom na predivno okružje Modrog jezera.


Teuta-Ika @ 01:20 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
nedjelja, siječanj 20, 2008
Na podrucju današnjeg mjesta nalazilo se u predrimsko i rimsko doba naselje Corinium, kojemu se ime izvodi od keltske rijeci korio ("vladar") s latiniziranim sufiksom-inium. Corinium je bilo sjedište jedne od teritorijalnih zajednica anticke Liburnije uz rimsku cestu koja je vodila od Medvide (Hadra) preko Nadina (Nedinum) do Zadra (Jader). Ostaci te ceste još se i danas vide. Cini se da je u administrativno-politickom pogledu Corinium bio pod kompetencijom municipalnih magistrata iz Clembetae (Cvijina gradina kod Obrovca). Jedan epigrafski spomenik govori o utvrdivanju opcinskih medaša izmedu stanovnika Coriniuma (Corinienses) i Nediniuma, današnjeg Nadina (Neditae). U mjestu je bio razvijen kult domace liburnske božice Latre, kojoj je ovdje podignut i hram. 






Teuta-Ika @ 16:23 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
subota, siječanj 19, 2008
Tako se u Rijeci zove vrijeme karnevala.
Vrijeme kada počinje ludilo, kada su maškare jedino o čemu se prica, i kada su one najvažnije u cijelome gradu, pa čak i vode grad.
To je vrijeme opuštanja, zabave i bijeg od svih problema.

U zahuktaloj atmosferi Dvorane mladosti, Ivana Orlić iz karnevalske grupe POM-F-RI izabrana je za Kraljicu Riječkog karnevala 2008. Krunidbom Kraljice karnevala i primopredajom ključa grada, sinoć su u Rijeci maškare preuzele 25. put vlast u svome gradu.

U sklopu programa Izbora Kraljice karnevala na pozornici je upriličena primopredaja ključa grada na Rječini. Mjesto gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, privremeno je preuzeo Meštar Toni i na opće veselje maskiranog puka obznanio početak vladavine maškara. 
Programom Izbora Kraljice karnevala i primopredaje ključa grada, u organizaciji Turističke zajednice Grada Rijeke i službeno je otvoren jubilarni 25. Riječki karneval. Karnevalska se događanja nastavljaju nizom zanimljivih programa kroz siječanj i veljaču a svoju će kulminaciju dosegnuti velikom Međunarodnom karnevalskom povorkom na ulicama Rijeke u nedjelju, 3. veljače 2008. s početkom u 12 sati. 


Vojko Obersnel

Teuta-Ika @ 20:52 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
petak, siječanj 18, 2008
Starigrad/Paklenica; liburnsko naselje, a zatim rimski grad. Spominju ga Ptolomej, Plinije, Ravenatis i dr. Za Tiberijeve vladavine dobio municipalno pravo i utvrde. Arheološki materijal iz nekropole 1. i 2.st. nalazi se u arheološkom muzeju u Zadru.

Teuta-Ika @ 17:51 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 17, 2008
Prostor današnje općine Čavle u povijesnom je smislu središnji dio nekadašnjega područja Grobničkog kaštela. Ono je  obuhvaćalo cijelo Grobničko polje, te okolne krajeve koji su gravitirali grobničkoj utvrdi, srednjovjekovnome feudalnom sjedištu knezova Frankopana i kasnije grofova Zrinskih.
U prapovijesti ovo, kao i šire istočno jadransko područje, nastavaju Liburni,  pleme čiji se razvoj može pratiti od brončanog i željeznog doba do nove ere kada potpadaju pod rimsku vlast  (1. do 5. st.) i gube svoja obilježja. Kao i drugdje, najznačajnije ostatke liburnske civilizacije u prostoru predstavljaju nekadašnja gradinska naselja, odnosno utvrđenja na uzvisinama i dobro branjenim prostorima. Najčešći toponim koji se vezuje za gradine je Gradac ili Gradišće, kakav susrećemo i ovdje. Međutim, strateški i obrambeni značaj ovoga područja dolazi još više do izražaja u prvim stoljećima naše ere zbog opasnosti od provala barbarskih naroda. Tako se u 4. stoljeću gradi na potezu od Rijeke (Tarsatica) prema Vrhniki (Nauportus) u Sloveniji obrambeni sustav s masivnim zidom i kulama, a njegovi su ostaci ubicirani na nekoliko mjesta na širem području Grobinštine. 



S obzirom na značaj graničnog područja, može se pretpostaviti da utvrda na grobničkoj uzvisini postoji već u antičko vrijeme, a danas očuvana struktura potječe iz srednjega vijeka. Kaštel Grobnik bio je ključna točka obrambenog sustava, jer je nadzirao polje i krak ceste prema Vinodolu. Vjerojatno je i Grobnik, poput Kastva poslužio kao utočište (refugium) bjeguncima iz antičke Tarsatice kad su je godine 799. razorili Franci. U 10. je stoljeću granica Hrvatske bila na Rječini, pa Grobnik opet postaje granična utvrda.




Teuta-Ika @ 00:19 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, siječanj 14, 2008

Vinodol, zelena dolina koja se proteže od Križišća do Novog, bio je oduvijek kraj kroz koji se prolazilo i u koji se dolazilo.

 

Domovina je to Liburna i Hrvata, mjesto rimskih, bizantskih, franačkih, talijanskih i drugih utjecaja, ali i tatarskih i turskih provala. Unatoč svemu tome, tu se živjelo. Zemlja je tražila marljiv i štedljiv narod, ali je malo davala.

Gospodarstvo Vinodola određivalo je i način prehrane ljudi. Od davnina  zemlja je bila osnov življenja. Sijala se šenica, jačmik, sirak i proso. Sadio se kronpir, ripa, zeli, merljin, kapula, česan i dr. Stočarstvo je također imalo značajnu ulogu u privredi ovog kraja. Pašnjaci i sjenokoše za vrhon i v gori, pogodovali su uzgoju drobne živine (najviše ovaca) i vele živine-krava, kako to spominju još i srednjevjekovni dokumenti.

 

Podneblje je pogodno i za uzgoj voća, naročito ČRIŠANJ, SMOKAV I TRSI (vinove loze) po kojoj je cijeli kraj dobio ime.

 

U starijim vremenima kuhalo se na otvorenom ognjištu, kakvo se još rijetko može vidjeti u ovom kraju. Obično je bilo nisko, tek za jednu stepenicu izdignuto iznad poda, sa NAPOM koja je skupljala dim i usmjeravala ga u dimnjak, a ujedno je služila i kao polica za tanjure, lonce, zdjele i dr. Na ognjištu se nalazilo i zglavnik na koji su se naslanjale cjepanice za oganj ili se stavljalo već zgotovljeno jelo da se održi toplim. Tu je bio i popičak kojim se žeravica razgrtala ili stavljala na čriplju ispod koje se pekao kruh.

Iznad ognja visio je kotlić obješen o kumeošte.

 

Najčešća jela na domaćoj trpezi bila su pripremljena od fažola, kronpira, kiselog zela, ripi, črnoga zela, a sve to uz obaveznu kašu i palentu. (Meso je bilo vrlo rijetko na jelovniku, a kad ga je i bilo tada je to najčešće kokoš ili BRAVINA.

 

Jelovnik se često popunjavao i samoniklim biljkama, koje su se sakupljale od proljeća do jeseni, a to su najčešće bile šparoge, divlja riga, maslačak, koromač, te plodovi jagoda, turčina, oškorušav, čredav, mukovnic, drenjulav, glogulj, šipka idr. Unatoč škrtoj zemlji i malom broju namirnica, koje su domaćicama ovog kraja bile dostupne, domaća kuhinja pokazuje i određenu maštovitost.

Teuta-Ika @ 02:15 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
subota, siječanj 12, 2008
Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je Liburnsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad Turres, kojeg su Hrvati po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod tor (kod tornjeva). 



Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. stare ere Liburni, s ovih su uzvisina nadzirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.

Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2.000 godina.




U doba kasne Antike, duž morske obale vodio je jedan odvojak važne rimske ceste, koja je polazila iz Aquileje u Sjevernoj Italiji, preko Senije prema rimskoj provinciji Dalmaciji i u unutrašnjost

Kasnoantički geograf Peutinger (4.st. nove ere) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres , po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.

Teuta-Ika @ 23:24 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
petak, siječanj 11, 2008
... 

Teuta-Ika @ 01:26 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Evo sam procitala post od Wolfine, pa me nekako kosnuo kao roditelja. Ne mogu jednostavno prihvatiti da je mladima u danasnje doba vrsta provoda experimentiranje sa svim i svacim, da se tako lako odlucuju na "samo jednu" i na kraju da je zaista u danasnje vrijeme sve to "normalno". Znam da postoji jaz generacija i da sam out of date, ali nije stvar u mojim razmisljanjima niti stavovima, ja na to gledam iz jednog drugog ugla. Pune su novine silovanja, ubistava (i ovo neki dan), crna kronika je rubrika sa najvise novosti, pa se pitam kako jedna normalna cura, prosjecne inteligencije, u kasnim nocnim satima, moze posve nepoznatoj osobi sjesti u auto i dati se nagovoriti da "usmrka" jednu? Zar se ne boji, silovanja, ubistva, maltretiranja? Nije cak stvar u opasnosti od droge nego o lakovjernosti koja moze kostat zivota! Pogledala sam ovaj prilog i jednostavno NE MOGU VJEROVATI!&
(nikako da ubacim film sa youtube pa evo vam link:) 

http://www.youtube.com/watch?v=GhzM-6Hw-BU

 U filmicu se cure koje svakodnevno srecem po ulici, ni bolje ni losije od ostalih, ponasaju previse lakomisleno i koliko god o danasnjoj mladezi ja imam dobro misljenje i slazem se da su pametniji od nas starijih u duplo, ovo mi ne ide i ne ide u glavu. Kasni nocni sati..nepoznata osoba, sjedanje u auto, konzumiranje droge i pristanak na sex sve u prvih 5 minuta poznavanja....ne mogu i ne mogu shvatiti - nikako!
Teuta-Ika @ 00:55 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
utorak, siječanj 8, 2008
Kako muž i ja često šetamo psa po poznatom terenu- poznatom po tome što na proljeće tamo beremo šparoge, nekako ne možemo odoljeti a da nam oko ne bježi na grmove šparoga...
I tako ja prije jedno mjesec dana pitam muža šta uopće gleda kad je zima, a on kaže "navika", i ona nadoda "šta nisi čula za ledenu berbu"? I tako smo nastavili šetat i skoro mjesec dana buljimo u grmove i tražimo šparoge..i već pogađate? Danas 08 Januara - ugledala sam ju! Ako ovo nije dokaz da se klima drastično mijenja, ne znam šta je!
Evo slika dok je šparoga rasla



I nakon šta sam ju ubrala da možete vidjet da je od danas, tj da je okolina ipak "zimska"



I još jedna slika, koja nema veze sa postom ali mi se jako sviđa, ma da sam ju opet malo zabrljala  ;)







Teuta-Ika @ 23:57 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
ponedjeljak, siječanj 7, 2008
Ako bude zabranjeno pušenje na javnim mjestima radi toga da ne trujem okolinu, mogu li javno pušiti HERBALETE? U njima nema duhana, nema štetnog dima pa tako ni opasnosti za okolinu?
I kako se meni čini, ne bi radi toga smjeli da me tjearju van niti da mi naplaćuju kaznu?
He he već se nekako smješkam kako ću namjerno zapalit po sred kafića!

"Herbaleta® se sastoji od ljekovitih biljaka koje su poznate od davnina i koriste se u mnogim biljnim pripravcima. Herbalete ne šteti Vašem zdravlju niti stvara ovisnost. Herbaleta® zbog svojeg sastava i neškodljivog dijelovanja nesmije u sastavu sadržavati štetne aditive kao duhanska cigareta. "

Ma da sam probala tu herbaletu, pa mi nije bilo jasno pušim li ili pijem čaj, čim taj zakon stupi na snagu - kupujem šteku!
Teuta-Ika @ 00:07 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
nedjelja, siječanj 6, 2008
Od ove subote 05. januara službeno su počeli mesopusni dani.
Mesopusna tradicija u našem kraju datira još iz prapovijesti. Pojavom građanstva Mesopust se intepretira i kao Karneval, te postaje tradicionalan oblik zabave, opuštanja,  reagiranja na život.




Mesopusni običaji na ovim našim prostorima vuku još korijene iz davnine, kada su po narodnoj predaji tzv. "Grde maske" urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla, prizivajući proljeće, slaveći rađanje novog života. Zvončar kakvog danas vidimo identičan je onom koji je pred toliko stoljeća hrabro branio svoju grudu od najezde Turaka. 
Još prije sto godina Rijeka je živjela svoj karnevalski život intezivnije od bilo kojeg grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojim su sudjelovali austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe. Priređivale su se i priredbe kao npr. vrlo sugestivan "Praznik cvijeća" u teatru, kada su se pozornica i parter pretvarali u veliku plesnu dvoranu.






Teuta-Ika @ 21:56 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
subota, siječanj 5, 2008
O ironije

Slušam HTV i Sanadera pa mi kaže da će radi mojeg zdravlja biti zabranjeno
pušenje na javnim mjestima, npr ja u Rijeci, u kafiću odmah do rafinerije
koja me truje od kad sam se rodila više ne smijem pušit...jer on brine...
Vjerojatno i oni u Sisku više ne smiju pušit, a truju se čim otvore prozor!
U okolici Splita nestat će azbestoze, a u Karlovcu ugljičinog dioksida,
čim građani prestanu pušit!
Stanovnicima Bakra i Kostrene možda oproste pušenje, oni su odavno popušili.
Metabolizam mladih ljudi je valjda usporeniji ili na neki meni nepoznat način
radi gore nego u penzića, jer eto penzić može i imati o,5 % alkohola u krvi
i voziti ali mlađi od 24 ne!
Najgore je to što ja poznam dosta njih koji ne piju, njima je svejedno,
oni pak koji piju, njima se jako teško zaustavit na 0.5...
Da ne spominjem sad zakon prema kojem je 2 godine nakon položenog vozačkog
zabranjeno upravljat vozilom jačim od 100 konja pa teoretski ako roditelj
ima auto od npr 105 konja - djete 2 godine ne vozi ništa i nakon toga sjedne
i vozi auto bez ikakvih zakonskih zapreka, ali je li čemu pridonijelo 2 godine
ne voženja?

Ali glavno je da netko brine za sve nas, pa ako više ne smijemo pušit
(ionako pušimo na svim područjima - da bar i to pušenje zabrane)
onda barem popijmo u to ime!

Zdravi bili!

Teuta-Ika @ 00:27 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 3, 2008
Atraktivan lokalitet, danas poznat kao Bribirska glavica, zbog mističnoga spoja prirode i drevnih građevina s razlogom je nazvan hrvatska Troja. Zbog svoga strateškog položaja punih je šest tisuća godina bio središnje naselje cijeloga kraja. Staro liburnsko naselje, rimski municipij Varvaria, mitski Bribir moćnoga hrvatskoga feudalnog vladara bana Pavla Šubića Bribirskog – sve su civilizacije prepoznale važnost toga na prvi pogled možda nevažnog brda. 





Teuta-Ika @ 10:46 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
srijeda, siječanj 2, 2008
Ukupno posjeta: 11111

na dan 1.1. hvala svima koji me posjecujete!
Teuta-Ika @ 00:04 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
Anketa
Koji sam ja kurac?




Kontakt
  • Kontakt
    teuta-ika@net.hr
Brojač posjeta
177443
Prijateljske stranice
Anketa
U kojeg doktora imate najviše povjerenja?



Index.hr
Nema zapisa.