Povijesno-stilistički paždroć
Posljednji Liburn
Blog - prosinac 2007
ponedjeljak, prosinac 31, 2007
Sretna nova svima!

>

Teuta-Ika @ 23:42 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
nedjelja, prosinac 30, 2007
Pretpostavlja se da je Velika Mrdakovica nekadašnji Liburnijski grad Arauzona. Arheološkim iskapanjima, prema bogatim nalazima metalnih kopči i nakita, staroga novca i ulomaka stakla
 
Velika Mrdakovica - Arauzona
i keramike, sa dosta sigurnosti možemo tvrditi da je tako. 


To je liburnsko-rimsko naselje s nekropolom čiji su najstariji slojevi datirani u 4. stoljeće prije Krista. U arheološkom istraživanju otkopano je približno stotinjak grobova. Mlađi slojevi obilježeni su helenističkim utjecajima, a najmlađi nalazi sežu do doba od 1. do 3. stoljeća prije Krista, u vrijeme rimske vladavine, kada se javljaju takozvani paljevinski grobovi u grubim keramičkim urnama. 


Pronađen je sklop stambenih zgrada izrađenih od fino tesanog kamena, spajanog glinom, a kasnije žbukom. Naselje je bilo omeđeno bedemima izgrađenim od lomljenog kamena i podijeljeno ulicama. Neke zgrade imale su u kamenu isklesane cisterne za sakupljanje kišnice. Ipak, najveća vrijednost mnogobrojni su i raznoliki nalazi staklenog obojenog posuđa. Drži se da se radi o najvrijednijem takvom nalazu na području čitavog rimskog carstva, a danas se sve nađeno čuva u Gradskom muzeju u Šibeniku. 

I nešto meni jako važno





Teuta-Ika @ 19:21 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
petak, prosinac 28, 2007
Prapovijesni kipić Velike majke, koju su štovali Liburni nalazi se u postavi Lošinjskog muzeja.
Kipić datira iz 7. na 6. stoljeće prije Krista. "Velika majka" bila je božica plodnosti.



Teuta-Ika @ 10:39 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
četvrtak, prosinac 27, 2007
O povijesti proizvodnje paškog sira nema puno pisanih podataka. Ipak, doznajemo da je tradicija proizvodnje tvrdog ovčjeg sira na otoku Pagu iznimno duga i bogata, čak se to tisućljećima može mjeriti. Naime, na otok su prve ovce donijeli Liburni, oni su se prvi bavili ovčarstvom, proizvodnjom sira, bio im je to temelj opstanka.



Stara pučka predaja kaže kako paški sir ima vrlo izražena afrodizijačka svojstva. Je li to pravi razlog za mir u kući? Paški će ovčari reći kako u tome ima nešto. Ako ništa drugo, kažu, činjenica je da je nekada u ovčarskim obiteljima bilo više djece nego u obiteljima koje se nisu bavile ovčarstvom. 
Među biljem koje raste na Pagu, a koje ovce jedu, ima i trava koje utječu na spolnu sposobnost, odnosno imaju afrodizijačku moć.
Nema o tome literature, nema pravih podataka, imamo samo pučku predaju i iskustvo. No, što je u slučaju sumnje najbolje napraviti? Najbolje je probati paški sir i eto načina da se svatko uvjeri je li to tako ili nije.


Teuta-Ika @ 00:10 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
utorak, prosinac 25, 2007
Svima koji svetkuju želim čestit Božić

Teuta-Ika @ 21:12 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 24, 2007
Ako nekoga zanima kako je cakavica izgledala nekada davno dok su njome govorili Liburni, evo jedna bas prigodna pjesma:

Vasẽy vrÿme godÿstja - Švÿtu mîr se_navÿstja,

Varoÿtba ditÿća - Ud_Štedÿve Marÿe

Štadÿva šîna roÿla - Hudòbi môc zlomìla,

Karstneh ošlobodìla - Unâ Štadÿva Marÿa,

Va_jarâh ga_spravla - nda mu_seklanla,

Tàr_ga šlat jubìla - Unâ Štadÿva Marÿa,

Angeli se sluzÿli - Nuôve sni sopìli,

Va_se milòšt iskàli - Zî Štondÿvon Marÿon,

Angel pšal nebêšni - Tàr kerôlin navÿštil,

Va_polnôc Buõg seroÿl - Ne žem zišvitlîl,

Kâ'va poldân švitva_bi - O' Štadÿva Marÿa,

Tarÿ kerôle'su priš - Šÿna Buôga esu_naš,

Tar_st se davàli - Štondÿvon Marÿon,

Sla Buôgu Vÿšnemu - Gošpodìnu semu,

Sionšvÿta zÿtije - st nebêšnu zdele,

Išukârsta roÿtvu - Ud_Štedÿve Marÿe,

Buôgu_se poklonìmo - Štondÿvon Marÿon,

Išukârsta hvalìmo - Tar_Štetydi casmo,

Seÿh milòšt prosìmo - Štondÿvon Marÿon.

Teuta-Ika @ 00:35 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
subota, prosinac 22, 2007
O ove dane kada se prekopavaju recepti, ja sam se sjetila jednog na kojeg sam nedavno naletila.
Liburnijski pršut!
Radio se tako da se pršut prvo na kratko prokuhao u morskoj vodi, zatim lagano zapekao da bi se na kraju sušio na buri. Zvuči jako primamljivo, prosto neodoljivo, i sad sam u potrazi za time radi li ga još itko po tome receptu!
Ovo je izvorni Liburnijski recept.

Teuta-Ika @ 20:37 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
petak, prosinac 21, 2007
Opatijski medari su nedavno na sajmu meda u Osjeku predstavili svoju proizvodnju. Kako su se Liburne osim za gusarenje upotrebljavale i kao trgovački brodovi, tako su najčešće prevozili vino, maslonovo ulje i med...



Svaka čast za ovaj suvenir, ljep, poseban i efektan! Bravo!
Nije ni čudo da je ovaj suvenir osvojio prvu nagradu.
Teuta-Ika @ 00:07 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
utorak, prosinac 18, 2007
Kopirano sa stranica o Rabu :

NAJSTARIJA POVIJEST, PRVI SPOMEN IMENA OTOKA I STANOVNIŠTVO
Prve pouzdanije podatke o najstarijoj povijesti nalazimo u starim grčkim putopisima i vodićima pomoraca. Skilaks Kariandonski (4. st. pr. Kr.) u svojim geografskim spisima pruža nam još kvalitetnije spoznaje o liburnskim otocima, pa tako i o Rabu. Nekoliko grčkih i rimskih geografa spominju u svojim geografskim spisima otok koji bi po svemu sudeći trebao biti Rab. U tim spisima Rab se spominje pod imenom Arba. Korijen tog imena dolazi najvjerojatnije od ilirskih liburna, najstarijih stanovnika Raba za koje povijest zna. Naime, na položaju današnjega grada Raba nalazilo se ilirsko-liburnsko predrimsko naselje kojeg su ilirski liburni nazvali Arba. Teško je utvrditi koliko je ime Arba staro ali javlja se najkasnije od početka željeznoga doba od kada su uglavnom poznati ostaci naselja, obzirom da ilirski liburni nisu gradili gradove i utvrde. Naime, liburnsko-ilirsko Arb, znači taman, mračan, zelen, pošumljen, stoga bi naziv Arba trebalo shvatiti kao toponim koji je imao značenje “Crni otok” vjerojatno zbog crnogoričnih šuma kojih je nekoć na otoku bilo mnogo. Od 1. st. po Kr. spominje se kod više grčkih i rimskih pisaca pod imenom Arba, Arva. U srednjovjekovnim latinskim ispravama nalazimo naziv Arbe, Arbia, Arbiana, Arbitana a najčešće Arbum. Slavenski Hrvati su u duhu svoga jezika Arbe preinačili u Rab vjerojatno već u 7. st. po Kr. tj. nakon dolaska prvih Slavena na otok. Najstariji dosad poznati spis, u kojemu nalazimo hrvatski naziv Rab je latinska isprava utemeljenja rapskog franjevačkog samostana sv. Eufemije iz polovice 15. st. 

SUKOB LIBURNA S GRCIMA
Sukob Liburna i Grka počeo je već u 8. st. pr. Kr. Iako su se Liburni žestoko opirali, Grci su stalno nadirali sve dublje u po¬dručje Jadranskog mora. U povijesnim zapisima stoji da je godine 365. pr. Kr. došlo do žestokog pomorskog okršaja između Liburna i Grka negdje u blizini otoka Krka i Raba, i u toj su bici Liburni bili po drugi put potučeni. Grčki vođa Dionizije mlađi iskoristio je tu pobjedu i na sjevernojadranskim otocima sagradio više vojnih utvrđenja, koja je trebalo da onemoguće Liburnima ponovno preotimanje tog područja.
Pretpostavlja se da su ''ruševine Sv. Damjana'', ''Kašteline'' u Kamporu i ''Punte zidine'' u Loparu ostaci upravo tih vojnih logora i naseobina. Grčki se vojni logor i naseobina tada podiže i u ilirsko liburnskom naselju Arba. Čitav jedan vijek Grci su lako vladali Jadranom, no nakon sklapanja saveza između ilirskih Ardejaca – čija se država nalazila oko Skadarskog jezera - i Liburna, Grci su polako gubili prevlast na Jadranu, najprije na sjevernom dijelu pa onda prema jugu. Kad su se Ardejci namjeravali domoći i posljednjeg uporišta Grka, otoka Visa, Grci Višani su zatražili pomoć Rima i tako postali rimski saveznici.
Teuta-Ika @ 23:49 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 17, 2007
Jedan meni jako nteresantan podatak o Belome, a vezano za "religiju". Do sada sam citala da se "Crna Gospa" stuje samo ja jugu Francuske i Spanije:

"U župnoj crkvi u Belom čuva se čudotvorni kip Crne Madone . Žene su je darivale bisernim ogrlicama moleći je za pomoć protiv sterilnosti. Smatra se da Crne Madone predstavljaju egipatsku boginju Izidu s djetetom Horusom , odnosno da su nastavak kulta Velike Majke ( Magne Matris ), koji su štovali mnogi drevni narodi, pa i Liburni. Ona je simbolizirala rođenje, plodnost i bogatstvo zemlje. "

I samo da Beli ne bi bio usamljen:
"Grb Marije Bistrice je u plavom štitu Crna Madona s Djetetom okrunjena starohrvatskom krunom stoji na srebrnom polumjesec s vrhovima nadolje. Kip Crne Madone najvažnija je ikona u glavnom hrvatskom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici. Zastava je žuta s grbom u sredini."






Teuta-Ika @ 23:36 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
nedjelja, prosinac 16, 2007
1. Savršen dan?
- Pa ima ih, dosta cesto
2. Što na ljudima prvo primjećujem?
- Ono najlakse- visinu ;)
3. Muskarac sa lovom i karijerom bez ljubavi ili bez love i karijere ali ljubav?
- Nista bez ljubavi
4. Ime u rodnom listu?
- E, njega nisam mjenjala na vjencanju- isto i dalje
5. Nadimak:
- Una
6. Koliko ćeš svjećica na torti imati 2007?
- Nisu sve stale- ower the hill uglavnom
7. Datum rođendana:
- 16.10.
8. Najdraža životinja:
- pas macka i gepard :)
9. Boja očiju: 
- smeda
10. Boja kose:
- mjestimicno sijeda
11. Imam li piercing?
- jok (ima kci)
12. Imam li tetovažu?
- jok (ima sin)
13. Boja čarapa?
- ne volimm ih nositi niti zimi pa recimo da je boja "natural"
14. Sretan broj? 
- ne znam zasto uvijek odgovaram 7 kad mi nikad nije donio srecu, al ne odustajem ;)
15. Gdje bih putovao?
- svugdje!
16. Omiljeni film?
- Ponocni expres
17. Omiljeno mjesto za odmor?
- Borova sumica, kamp kucica, cisto more,pas i tisina
18. Omiljeno jelo?
- tjestenina
19. Omiljeni dan u tjednu?
- svaki neradni
20. Koju pjesmu slušam?
- Uhu ugodnu
21. Koju pastu za zube koristim?
- colgate
22. Omiljeni restoran?
- Rivica Njivice
23. Omiljeni cvijet? 
- mimoza (nema veze s karakterom)
24. Omiljeni fast-food? 
- niti jedan mi nije omiljen
25. Omiljeno piće? 
- limunada
26. Kako sam izgledao sa 10 godina?
- puno mlade nego sad
27. Od koga sam dobio zadnji mail?
-od Mirjane
28. U kojem dućanu bih želio imati 75% popusta?
- Plodine
29. Što radim kad mi je dosadno?
- spavam
30. Kako reagiram na ljude i situacije?
- ne bojim ih se
31. Tko mi od prijatelja živi najdalje u km?
- Ante JAR
32. Što mi je trenutačno najbolje u životu?
- nizak tlak
33. Tko će mi odgovoriti na štafetu?
- ne bi nikoga nagovarala, ni ja ne volim stafete
34. Koliko je sati?
-. 23.05
35. Čokolada ili vanilija?
- cokolada
36. Ljeto ili zima?
- ljeto
37. Toplo ili hladno?
- toplo
38. Crno ili roza? 
- crno
39. Narodnjaci ili metal?
- ponekad naleti i pokoji dobar metal
40. Motor ili auto?
- a daj oboje
41. Najdraža boja?
- purpurna
42. Što mislim o petku 13.?
- dolazi poslije cetvrtka 12-og
43. Da li sam praznovjeran?
- po potrebi
Teuta-Ika @ 23:08 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
Mrgar...
Građevina koja ne može a da vas ne oduševi, ima ih po Krku, i oduvijek su me fascinirali. Ne znam jesu li možda i oni "izum" od Liburna, ali budući da im se ne zna "starost" a ima ih najviše oko Baške, da su građeni kao suhozid, sve je moguće: Slike nisam mogla odolit a da ne "ukradem" sa fotozine.org od korisnika "Suludo" 



Mrgari su građevine u obliku cvijeta- rožice. Služe za prikupljanje i razvrstavanje ovaca. Pastiri ih par puta godišnje utjeruju kroz središnji prostor koji se naziva "sala"  nakon toga se odvajaju u "mrgare" -svaki vlasnik ima svoj. Tamo ih obilježavaju, cijepe, pregledavaju i slično, a nakon toga opet ih ispuštaju kroz salu na zajedničke pašnjake.



Posebnost "mrgara" je šta ih ima samo na otoku Krku i Prviću (čiji su pašnjaci u vlasništvu pastira sa Krka), a  zanimljivo je i da se mrgari još mogu pronaći i u Walesu i Islandu, od kuda samo na ta 3 mjesta u svijetu - nitko ne zna.


Teuta-Ika @ 00:12 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
subota, prosinac 15, 2007

U Kvarnerskom je zaljevu, uz Tršćanski zaljev more najdublje uvučeno u europsko kopno te je zbog toga ova otočna skupina oduvijek imala prometnu važnost. Preko ovih otoka vodio je Jantarni put kojim su trgovci s istoka prevozili robu u Europu.

U davnoj prethistorijskoj prošlosti ta dva otoka bila su jedan otok - Apsyrtides. Iz toga doba datiraju ostaci prethistorijskih građevina na tom području. Antički naziv za ove otoke bio je Apsyrtides Psyrtides Nesoi što u prijevodu znači Osorski otoci iz razloga što je glavni grad i središte ove otočne skupine u staro doba bio Osor.

Od 1600. g. prije Krista otoci Cres i Lošinj pripadali su plemenu Liburna. Liburni su bili vrlo iskusni pomorci i hrabri ratnici te su vjerojatno još oni prokopali otok Apsyrtides na njegovu najužem dijelu radi bržeg kretanja sjevernim Jadranom. 
Mali Lošinj najveće je naselje na jadranskim otocimaLošinj je kolijevka mnogih tradicija i središte brojnih zagonetki. Ovuda je projedrio Odisej, doplovili su Argonauti, Liburni su ostavili svoje kamene bitve, a Rimljani pogubljene liburne, preuređene forume i zatrpane mozaike.




Za razliku od ostalih naselja na Cresu i Lošinju koja su željela biti što nepristupačnija s morske strane, Osor je nastao na morskoj prevlaci koja je bila za 900 m šira nego danas. Ona je značila vlast nad morem, izvor bogatstva koji je trebalo braniti i održati. Osor je tako morao biti zaštićen te je njegovo prvo stanovništvo živjelo u liburnskoj gradini. Liburni su od Grka prihvatili gradnju kiklopskih zidina čiji se tragovi mogu naći u temeljima današnjih zidina. Iz ovog razdoblja najviše se može doznati iz liburnskih grobova. U jednom takvom je pronađeno dvije stotine jantararskih kuglica što dokazuje sklonost Ilira prema jantarskom ukrasu i bogatstvo jantarskih predmeta kojim se plaćala sloboda prolaza broda kroz umjetno prokopan kanal.


 Na prostoru Cresa i Lošinja registrirano 66 Liburnskih gradina.

Teuta-Ika @ 00:04 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, prosinac 11, 2007
Kopiram sa "Rijeka danas"

Premda su mnogi u rotoru »Parkovi« na Škurinjama vidjeli konačan spas od gužvi i zastoja u ovom dijelu grada, prema stanju na terenu može se zaključiti kako Riječani definitivno još nisu spremni za rotor, točnije vožnju rotorom. Naime, bez obzira što rotor još uvijek nije u cijelosti pušten u promet, odnosno ne vozi se na dva traka, već jednim, Riječani imaju velikih problema u snalaženju rotorom i čitanju prometnih znakova i pravila. Jučer su tako na prilazima rotoru vladale poveće gužve, poprilično zbrke bilo je i unutar samog rotora, a pripadnici jedinica prometne mladeži imali su pune ruke posla. Mahali su, zviždali, upozorovali, po potrebi se i svađali s vozačima koji ne znaju voziti rotorom, a da su za to imali ovlasti jučer bi mnogi platili kaznu i ostali bez vozačke dozvole.

U Gradu Rijeci prošlog su tjedna najavili kako će ovaj tjedan na web stranicama Grada Rijeke i na Kanalu Ri s emitiranjem krenuti kratki film o pravilnoj vožnji rotorom. Međutim, film još uvijek nije gotov. Kako saznajemo, na filmu se užurbano radi i trebao bi biti gotov ovih dana te će biti organizirano i njegovo službeno predstavljanje javnosti. Inače, rotor bi u cijelosti trebao biti u funkciji 20. prosinca.
Teuta-Ika @ 10:13 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 10, 2007
Ovo je stara vijest, od 5 mjeseca ove godine, al pokroviteljstvo naravno traje za sve brodice koje idu u Brest, pa tako važi i za Liburnu.


Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je izaslanstvo ekspedicije «Gajeta Falkuša Brest 2008.» koje ga je upoznalo s pripremama za prezentaciju hrvatske pomorske, ribarske i brodograditeljske baštine na najvećem svjetskom festivalu mora i mornara koja će se održati u Brestu, u francuskoj pokrajini Bretanji, u srpnju 2008. godine. Na tom festivalu Hrvatska će biti predstavljena kao»specijalni počasni gost» zahvaljujući gajeti falkuši koja je izabrana među deset najzanimljivijih tradicionalnih barki svijeta na festivalu u Brestu 2000. godine. Ovime je, prema riječima Joška Božanića, predsjednika neprofitne kulturne ustanove «Ars halieutica», Hrvatska dobila priliku da osim flote hrvatskih tradicionalnih barki postavi i «hrvatsko selo» na tisuću i pol kvadratnih metara izložbenog prostora na kojem će biti predstavljeni hrvatska etno-glazba, gastro-enološka kultura te tradicionalni obrti, ribarska, brodograditeljska i nautička umijeća. Predsjednik Mesić, pokrovitelj hrvatske ekspedicije «Gajeta Falkuša Brest 2008.», naglasio je da će ovaj festival biti prilika da se pred milijunskom publikom promovira hrvatska maritimna baština, ali i hrvatski turizam. U izaslanstvu su bili prof.dr. Joško Božanić, predsjednik Neprofitne kulturne ustanove «Ars halieutica», Tonka Ivčević, gradonačelnica Grada Komiže, Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara Obrtničke komore RH, Plamenko Bavčević, menadžer Neprofitne kulturne ustanove «Ars halieutica» i Saša Lukić, glazbeni producent.
Teuta-Ika @ 20:52 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, prosinac 9, 2007
Na Pomorskom fakultetu u Rijeci održan je okrugli stol o Liburni, prisutni su bili svi inicijatori (pa tako i ja ;) ) 

U uvodnoj riječi dekan Fakulteta prof. dr. sc. Pavao Komadina podržao je hvalevrijednu akciju izgradnje broda liburna koji bi predstavljao naš primorski kraj na Svjetskom festivalu mora i mornara - Brest 2008., koji se svake četvrte godine održava u Brestu, Bretanja, Francuska. Ideja se rodila spoznajom da ovaj naš kraj na karti Jadrana nije upisan s brodom koji bi nas tamo predstavljao. Želja je uključiti županiju, grad, turističku zajednicu, cijelo pomorsko gospodarstvo regije i stručnjake u ovom području u ovaj veliki i značajan projekt.  

Na spomenutom Festivalu okuplja se preko 2000 povijesnih brodova i njihovih replika, s pet kontinenata, a obiđe ga preko milijun posjetelja. Na temelju dosadašnjih uspjeha nastupom falkuše na mnogim sličnim manifestacijama, iduće godine Hrvatska ima status “specijalno počašćenog gosta”. U Hrvatskom selu, osim brodova, prikazat će se i ostala naša maritimna kultura, folklor i gastro ponuda. Predviđeno je da Hrvatsku predstavljaju: batana (Rovinj), condura (Zadar), gajeta (Murter), leut (Split/Korčula), trupica/lađa (Neretva), falkuša (Vis) i bracera (Dubrovnik).

Kap. Dinko Zorović u kratkom je izlaganju iznio rezultate dosadašnjeg istraživanja liburne.

Liburni su imali svoju liburnu koja je bila toliko dobra da su je Rimljani prihvatili kao svoj ratni brod pod istim nazivom liburna. O izgledu liburne malo se zna. Najbolje je prikazana uklesana u bareljefu “Stela di Novilara”, gdje začuđuje da ima kormilo što je možda i dvije tisuće godina prije ponovnog “otkrića” kormila.

Na osnovu većeg broja stručnjaka koji su ponudili svoju pomoć u realizaciji plovila, brojnih studija “Stele di Novilara”, pronađenih ostataka šivane liburnijske serilije u Ninu, kao i literature na temu starih plovila, nameće se potreba da se upravo naše područje treba ponositi plovilom koje je ovdje niklo te sagraditi repliku koja će s ponosom predstavljati naš primorski kraj. Nakon njene izgradnje i prikazivanja u Brestu, predlaže se njeno smještanje u dvorište Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci te uključenje u popis fundusa Muzeja. Ukoliko se pokaže pogodnim, može se ljeti liburnu pokazivati u našim turističkim centrima demonstracijskim plovljenjem, izlagati je na sličnim festivalima kao što je to u Brestu, kao i koristiti je u filmskim i kazališnim predstavama.

Prisutni, među kojima su bili i kap. Marinko Dumanić, predsjednik Skupštine  Primorsko-goranske županije, kap. Nikola Mendrila, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze, predstavnik Gospodarske komore, inženjeri, kapetani, i stručnjaci,  podržali su ideju izgradnje liburne.






Teuta-Ika @ 00:37 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
subota, prosinac 8, 2007
Koga zanima više pročitati o izložbi u Brestu, na kojoj će se ove godine pojaviti i Liburna Liburnica , ima ovdje link:

http://www.brest2008.fr/en/

http://www.brest2008.fr/en/on-the-water-and-on-the-quays/guests-of-honour/croatia.php

The idea of a Croatian village at BREST 2008 originated at BREST 2004. To be more precise, it started on Wednesday 14th July around a pitcher of excellent red wine from Dalmatia during a lively discussion between Josko Bozanic, Thédo Fruithof and Anne Burlat on board the gajeta fishing boat "Comeza Lisboa", which was moored in number three dock. It would appear that this was not really the drink talking, or the excitement of the moment, because two and a half years later, the foundations were laid and everything was in place for there to be a wonderful, strong Croatian presence at the Brest Festival.- opširnije:

http://www.brest2008.fr/actualite/actualite.php?g_id_actualite=63&g_cle_actualite=exca10986570353xoa13200706



Teuta-Ika @ 21:40 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, prosinac 7, 2007
O životu i ponašanju Liburna fra Filip Grabovac kaže: "Liburneži uvik ljudi biše zli, opaki, nevirni, lupeži morski i zemaljski, već što bi u nji običaj ovi jedan dobar, to jest na konak bi svakoga primali, znana i neznana, i častili bi što bi više i lipše mogli. I ovo u nji bijaše običaj, da tko ne bi primio putnika i učinio, kako reko, tada bi mu kuću sažegli."
Teuta-Ika @ 22:04 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
četvrtak, prosinac 6, 2007
Uspjela sam pronaći nešto što bi se nazvalo polu slika-polu maketa. Autor je Žagar- i to su svi podaci meni poznati.
"

Materijali: željezo, gips.Konačna obrada bronziranje metalom sa dodatkom kiselina za oksidaciju.Svi objekti izložbe montirani su na ploču od crnog iveraka debljine 22 mm.Svi izložbeni primjerci mogu se montirati na zidove objekata i bez podložnih crnih ploča od iveraka."








Sa jednom mojom opaskom na pramac Liburne koji je uvijek bio izvijen prema naprijed!

Teuta-Ika @ 17:50 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 5, 2007
Općina Raša:
Opis: Najmlađi gradić u Istri je Raša, mjesto koje se počelo gradit sredinom 1936. godine na rubu tek isušenog Krapanskog zaljeva, uz neposrednu blizinu rudarskog okna. U početku se to buduće moderno rudarsko mjesto trebalo zvati Liburnia, ali se kasnije naziva po obližnjoj povijesnoj rijeci Raša, Arsia.
Teuta-Ika @ 23:36 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, prosinac 4, 2007
Kaže se da su Liburni, osim što si bili dobri pomorci bili i dobri graditelji. Dokaz za to su upravo mnoge zidine, neke i posve dobro očuvane do današnjih dana. Tako uza mnogobrojna nalazišta svakako moram spomeniti par njih, npr Nin (Aenona)



"

Keramički nalazi upućuju na to da su na području Nina prvi stanovnici obitavali i više od 5000g. pr.Kr., a prvo naselje (Aenona- č. Ajnona) je osnovano oko 900.g. pr.Kr., početkom željeznog doba. To je učinio narod Liburna, a nalazi nađeni na području Nina govore mnogo o njihovoj snazi na Jadranu.

U prapovijesti su oni vladali Dalmacijom. Liburnija bijaše ilirsko područje između Raše i Krke. Njeni stanovnici bili su dugo poznati pomorci, i opisivani su kao gospodari Jadrana. Postoje čak rimski zapisi gdje se izraz 'pomorska dominacija' zamijenjuje 'liburnskom vlašću'. I sami Rimljani su, nakon što su osvojili ovo pleme, preuzeli njihove brze i spretne brodice sačuvavši liburnsko ime. "

Ne smijem propustit niti Podgrađe (Asseriju) jedno od bogatijih nalazišta:
"


Ostaci grada Asserije najvažniji su povijesni spomenik iz antičkog doba na benkovačkom području, a i šire. Nastanak Asserije seže čak u željezno doba. Asseria je bila važno naselje i središte jedne od liburnskih zajednica. Grad je bio dug 850 i širok 150 metara. Bio je središte Asserijata, a nalazio se na cesti koja je spajala koloniju Jader s ostalim municipalnim središtima Nedinumom (Nadin), Varvariom (Bribir) i vojnim logorom u Burnumu (Ivoševci). Teritorij Asserije sezao je na sjever do mjesta Bruške, i na istok do Dobropoljaca. Granice su morale postojati radi sukoba u vezi s ispašom stoke. Iz vremena rimskih careva Tiberija, Nerona i Vespazijana sačuvani su natpisi međaši, koji govore o tim razgraničenjima. "




Svakako moram navesti i grad Rab:
"

Otok Rab su u pretpovijesti naselili ilirski Liburni. Prvi put se spominje 360. godine prije Krista, a Rimljani su ga zauzeli pod imenom Arba u II. st. prije Krista. Nakon propasti Rimskog imperija nastupa razdoblje nesigurnosti i postupnih promjena. Podjelom Rimskog carstva na Istočno i Zapadno, grad i otok Rab potpadaju pod Zapadno rimsko carstvo. "


I još jedno majstorstvo "suhozida" Liburnijsku "voltu" ili "luk"




Kaže se da svaki kamen u volti, u svojoj težnji da padne - čini luk jačim!


Teuta-Ika @ 18:47 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
nedjelja, prosinac 2, 2007
Ne mogu ubaciti u komentar pa moram postavit novi post za one koje zanima lokacija Male luke

Teuta-Ika @ 22:37 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare


Ovo je Mala luka u okolici Baske na Krku.
Pretpostavlja se tj tek nedavna iskopavanja potvrdila su prisutnost Liburna vec u davna vremena u toj luci. Kako su pokazala tek prva iskopavanja, nekada davno tu su se gradili brodovi- najvjerojatnije bas Liburne. Jos uvijek se vide nekadasnji navozi.
Odmah iznad Male luke ilo je liburnijsko naselje Korintia, tj utvrda kruznog izgleda, ciji su vanjski zidovi vidljivi i danas. Liburni su bili poznati bas po "suhozidu" vrsti slaganja kamena bez vezivnog materijala.



U Korintiji su nadeni nalazi iz razlicitih razdoblja. Pa su tako tragove ostavili Rimljani sa svojoj "vilom" , anticki grobovi ali i Liburni sa svojim predmetima iz zeljeznog doba, tj iz 8 stoljeca B.C.

Teuta-Ika @ 17:40 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
subota, prosinac 1, 2007



Slično kao okolni suvremenici, i Liburni su bili mnogobošci, ali zbog baštine matrijarhata sva dosad poznata liburnijska božanstva nose samo ženska imena. Najvažnija božica im je bila Anzotica koja odgovara rimskoj Veneri i grčkoj Afroditi, a Ica je vodena božica izvora i približno odgovara Dijani. Ostale manje poznate liburnijske božice po imenu još su bile npr. Latra, Sentona i Iutossica, ali su njihove uloge nejasne.

Po tipu grobova Liburni se jasno razlikuju od susjeda: njihovi kosturi uvijek leže bočno u skvrčeno-sjedećem položaju, a u muškim grobovima nikada nema oružja kao kod inih Ilira.

Teuta-Ika @ 00:41 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
Anketa
Koji sam ja kurac?




Kontakt
  • Kontakt
    teuta-ika@net.hr
Brojač posjeta
178353
Prijateljske stranice
Anketa
U kojeg doktora imate najviše povjerenja?



Index.hr
Nema zapisa.