Povijesno-stilistički paždroć
Posljednji Liburn
Blog
petak, kolovoz 8, 2008
Kopiram iz raznih medija:
Krčki sajam je povijesni spektakl, trodnevna fešta s različitim zbivanjima na četiri pozornice i dvjestotinjak štandova na otvorenom s oko šezdesetak tisuća posjetitelja (svake godine broj je sve veći). 
Manifestacija je započela 1524. godine kao sajam na kojem su trgovci sa svih strana Europe prodavali različitu robu.

O Sajmu orlima, i potrazi za blagom

Prve godine Krčkog sajma, na dan mučenika sv. Lovre, mnoštvo brodova doplovilo je u Krčku luku. Štive su im bile prepune svakojake robe; tekstila, različita alata i oruđa, bačvi, začina, ukrasa i drugih stvari namjenjenih prodaji na Sajmu.
Bilo je to godine 1524.: brodovi su dolazili u konvojima, iskrcavali robu i odlazili, međutim neki su i ostajali, a njihove su se posade navečer veselile uz pjesmu i ples kojih je na Sajmu bilo u izobilju. Od te je godine nadalje Krk neprestano napredovao, a uz bolju organizaciju društvenog života i svi su poslovi išli na bolje što je kod Krčana izazivalo osjećaj zadovoljstva. Nije ni čudo jer je u grad počelo dolaziti mnoštvo različitog svijeta; kupovalo se i prodavalo, a navečer su se svi zajedno veselili. To je druženje ujedno potaknulo i otvaranje prema novinama koje su pristizale, čineći ih prihvatljivijima domaćim stanovnicima naviknutim na uobičajene načine egzistencije. Međutim to nije bilo nimalo lako jer se život u gradu Krku ustalio još u doba Liburna, a već su Rimljani imali problema s uvođenjem promjena u način života stanovnika kojima su htjeli osuvremeniti život u gradu. Takvo je stanje ostalo nepromijenjeno sve do danas budući da je potreban velik napor da se Krčane uvjeri da u onom neobičnom ili novom ima i dobrih stvari koje mogu prihvatiti upravo radi vlastitog dobra. Zahvaljujući novim ljudima i novim idejama, te njihovoj raznolikosti započeo je novi procvat grada, gospodarstvo je živnulo, a i umjetnici su pronalazili sve više posla u opremanju raznih palača i crkava. Prođete li ulicama, rivom i trgovima shvatiti ćete o čemu je riječ. U šetnji rivom valja se okrenuti prema moru i pokušati zamisliti rimske galije na kojima su ratovali slavni Marko Antonije i Pompej. Krčka luka bila je važna stanica Jantarskog puta, jednog od najvaćnijih trgovačkih puteva antičkog perioda. Ako ste se u tom svom maštanju ikada upitali zašto su Krčani umislili da njihov grad nije samo jedan u nizu malih primorskih gradova, nego je mjesto od posebnog značaja ovo vam je samo jedan manji dio odgovora.
Još dok grad nije bio utvrđen, na prostoru gdje je danas more, prostirale su se livade na kojima je pasla stoka. Na stijenama prvog brijega ispred mjesta na kojem je puno godina kasnije nastao grad Krk, budni su čuvari pratili sve što se tamo događalo, uzliječući visoko nad zemljom. Ljudi su im dali ime Bjeloglavi supovi, ili jednostavno Orli. Oni su postali svjedoci vremena koje je pokraj njih prolazilo: pratili su tako kako nadolaze sve veće plime, a njihove uzvisine postaju otoci okruženi morem - livade su i stoka nestali, a time i njihovi izvori hrane. Kad bi se udigli nad zemlju šireći ogromna krila, pratili bi prve ljude u obrađivanju zemlje na poljima tik uz more, u tjeranju stoke koja se povukla na uzvisine i time spasila od mora koje je poplavilo njihova staništa, pratili bi i razvoj ljudskih vještina koje su urodile prvim primitivnim građevinama i kamenim alatima. Sigurno su noću primjećivali vatru koju su Japodi, inače ilirsko pleme, neprestano održavali u svome svetištu koje se nalazilo tamo gdje je danas smješten glavni gradski trg. Iz svoje ptičije perspektive zanimljivo im je bilo gledati i kako se to naselje okružuje zidinama i sve bolje organizira život pretvarajući se ujedno u urbanu cjelinu koju su stari Rimljani nazvali 'Splendidissima civitatis Curictarum'. Međutim taj se naziv nije desio bez razloga, a njegovo opravdanje pronalazimo u periodu renesanse kada je Krčkim sajmom Presjajni grad Krčana posve procvjetao. Orli, koje i danas možemo vidjeti na spomenutim mjestima, pratili su sve pa i te događaje, a legendi koja i danas kruži samo bi oni mogli biti svjedoci...
Vratimo se tako brodovima koji su plovili prema Krčkoj luci prve godine Krčkog sajma. Dolazili su u konvojima prepuni robe namjenjene prodaji. Neki od njih bili su sporiji međutim ne samo po svojim karakteristikama već i zbog prenakrcanosti robom, a od brojnih oluja koje su prošli putem slomio se i poneki jarbol pa su se i zato sporije kretali. Jedan od takvih brodova, koji je ovamo doplovio ravno iz Turske, s teretom namijenjenim prodaji na Sajmu, tek je prolazio pored Tanke punte dok su ostali brodovi već otvorili kanal između Plavnika i Krka, te prelazili posljednje milje na putu do cilja. Do Plavnika se nalazi jedan puno manji otočić takozvani Mali Plavnik, a između njega i Plavnika mala je razdaljina koja stvara pogodno mjesto za skrivanje od vjetra, ali i za gusare koji su se tamo čekali vrebajući žrtvu. Zaostali brod iz naše priče bio im je odlična prilika, a umjereni maestral obećavao je puna jedra kojima su gusari hitro izveli prepad na spori teretni brod i zahvaljujući iznenađenju za čas nad njim preuzeli kontrolu. Pri tom posadu nisu ni najmanje štedjeli. Nedugo zatim mnoštvo supova, počelo je kružiti nad opljačkanim brodom, što je posade s ostalih brodova uvjerilo da nešto nije u redu. Dva dobro naoružana i brza broda okrenula su se prema onom nesretnom i sasuli paljbu na gusarsku brodicu koja je s vrednijim teretom već krenula prema Plavniku. U početku su topovske kugle podbacivale, ali svaki novi hitac bio je sve bliži dok konačno velika količina željeza nije rasula brodicu. Jednom je gusaru uspjelo doplivati do Plavnika s malom škrinjicom za koju je smatrao da sadži nešto vrijedno što se kasnije pokazalo točnim. Došavši do žala kod rta Krnjacol, izmoren legao je i zavirio u škrinju. U njoj se nalazio vrijedan zlatni predmet, poklon trgovaca Magistru grada. Pitanje je hoćemo li ikada saznati kakav su poklon trgovci namjenili Magistru jer je gusar škrinjicu zakopao negdje na Plavniku. Nakon toga dugo se ništa nije čulo ni o gusaru ni o njegovu blagu.
Puno je godina prošlo od tog događaja, a na jednom od Sajmova, koji su usljedili, među brojnim posjetiteljima našao se i jedan koji se raspitivao o brodici kojom bi se odvezao na Plavnik. Puhala je u to vrijeme vrlo jaka bura pa se isploviti nikome nije dalo. Kako je ovaj nudio sve veću količinu novaca onome tko isplovi, izazvao je sumnju koja je dospjela sve do gradskog Magistrata. Netko se zatim sjetio događaja od prije desetak godina kada je bio opljačkan brod pa su posumnjali da je blago zakopano na Plavniku i da sada taj gusar traži plovilo kojim bi se konačno njega i dokopao. Magistrat je gradskoj službi izdao naredbu za privođenje i saslušanje osumnjičenog. Međutim kad je straža došla na rivu, gusar se dao u bijeg, ispustivši u brzini torbu koju je imao sa sobom. Pregledom sadržaja torbe pronađena je mapa. Izgleda, ipak da blago nije bilo pronađeno, jer se u mapi krila zagonetka koju nisu mogli otkriti. Mapa se čuvala kroz stoljeća, a blago je još uvijek netaknuto na svome starom mjestu. Zašto ga ne biste i Vi pokušali potražili?!

Teuta-Ika @ 19:37 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
Anketa
Koji sam ja kurac?




Kontakt
  • Kontakt
    teuta-ika@net.hr
Brojač posjeta
181149
Prijateljske stranice
Anketa
U kojeg doktora imate najviše povjerenja?



Index.hr
Nema zapisa.