Povijesno-stilistički paždroć
Posljednji Liburn
Blog
subota, studeni 24, 2007
Jučer je udruga Pro Liburnia imaka konferenciju za štampu, sada možemo slobodno potvrditi da se definitivno ide u projekt, ovo je tekst koji su dobili novinari da ga objave, tekst je moj, već prethodno objavljivan na blogu, ali ja kopiram sa "rijeka danas" da ne moram nanovo pisati ;)

Tijekom ljetnih mjeseci neprofitna kulturna fundacija ARS HALIEUTIKA iz Splita pod predsjedanjem Prof.dr. Joška Božanića raspisala je natječaj za uključivanje hrvatskih povijesnih barki na međunarodni festival FETE INTERNATIONALE DE LA MER ET DES MARINS od 11. do 17.srpnja 2008. u Brestu, glavnom gradu Bretanje, Francuska, a koji se održava svake četvrte godine. Na ovim festivalima se okuplja preko 2000 povijesnih brodova iz raznih krajeva Svijeta sa preko milijun posjetilaca a organizator Ars Halieutica organizira program: HRVATSKA NA SVJETSKOM FESTIVALU MORA I MORNARA – BREST 2008.

Svaka izložena brodica predstavljat će sredinu iz koje dolazi, njen kulturni i pomorski identitet a izborom brodova organizator je nastojao obuhvatiti cijelu našu obalu od Dubrovnika do Rovinja.

Na najsvježijoj karti prikazane su tako: uz Dubrovnik bracera, uz Vis falkuša, uz Neretvu trupica, uz Korčulu leut, uz Murter gajeta, uz Zadar kondura i uz Rovinj batana. Kako navode u udrugama Pro Liburnia i Udruzi kapetana Sjevernog Jadrana „Zvijezda mora“, s jedne strane možemo biti, kao Hrvati, ponosni na ovoliki broj povijesnih brodica u nas, no s druge posramljeni što nema baš nijednog plovila koje bi predstavilo našu Primorsko-goransku županiju.

Iz tog razloga ove dvije udruge pokreću projekt Liburnijska liburna (Liburna liburnica). Cilj akcije Inicijativnog odbora je da i mi prikažemo na tom festivalu repliku plovila koje je na ovim, ali i širim, prostorima služilo za prijevoz ljudi i roba, u ratnim okršajima – i koje se pokazalo toliko uspješnom da su ga Rimljani usvojili kao svoju ratnu lađu nadjenujuć joj ime liburna po plemenu od kojeg su je preuzeli.

Do danas nisu pronađeni ostaci ove lađe tako da je nemoguće sa sigurnošću ustanoviti njezine osnovne dimenzije i oblik. Homer opisuje da su Liburni imali lađe učvršćene opasanim konopima. Po nekima su to štrajevi koji su preko udvojenog čvrstog jarbola održavali cervaduru plovila; po drugima su to konopi koji su poprečno opasavali brodicu, okolo dna, da se ne rastvori kad bi bila nakrcana teškim teretom. Još u prošlom stoljeću su se lancima tako opasavani naši trabakuli jedrenjaci kada su plovili za Veneciju prekrcani drvima. Imale su jedan red vesala.

Nažalost ne može se sa sigurnošću zaključiti o obliku nadvodnog dijela. Bujna mašta pojedinih slikara ostavila nam je u nasljedstvo velebne oblike sa visokim statvama okrenutim unazad okićenim likovima gavrana, zmija itd, već prema tome koliko je mašta bila bujna. Sliku liburne ima grb grada Ilirske Bistrice, grb navijača nogometnog kluba Rijeka itd.

Neposredno prije jačanja i prodora Rimljana na Sjeverni Jadran, Liburni zauzimaju obalno područje od rimske Senie (današnji Senj) do rijeke Raše u Istri, sjevernojadranske otoke i veliki dio današnjeg Gorskog kotara. Upravo područje današnje Primorsko-goranske županije.

Njihovo stanište nazivaju Liburnijom, ime koje za sve ove krajeve službeno vrijedi najmanje do Giovanni Koblera koji je 1903 izdao knjigu : "Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume". Kasnije se to ime polako gubi, ostaje donekle jedino neslužbeno za kraj oko Opatije.

Za razliku od Istrana i Dalmatinaca koji svoje ime nose ponosno i dandanas, ime Liburnia za naše stanovnike se u potpunosti vremenom izgubilo premda po genskim grupama Balto-Slavenske gene (Eu 19) imamo 29% a ostalih neslavenskih tipova 71%. Od tih neslavenskih najviše su zastupljeni Dinarsko-Vedoarijski (Eu 7) sa 45%, Zapadni –Prakeltski (Eu 18) sa 10%, Altajsko-Anatolski (HG 2) sa 9% i ini drugi u manjim postotcima. 


Primorsko-goranska županije napokon više neće biti "crna rupa" u povijesti našeg pomorstva:



Nego ponosno i ravnopravno, skupa sa ostalima idemo pokazat svoju baštinu!



Ova druga slika puno bolje izgleda!
Teuta-Ika @ 11:31 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
Anketa
Koji sam ja kurac?




Kontakt
  • Kontakt
    teuta-ika@net.hr
Brojač posjeta
179061
Prijateljske stranice
Anketa
U kojeg doktora imate najviše povjerenja?



Index.hr
Nema zapisa.